Utjecaj približavanja europskim integracijama (EU i EMU) i članstva u CEFTA-i na makroekonomsku sliku Hrvatske
Hrvatsko gospodarstvo na putu prema Europskoj uniji čekaju daljnje reforme i restrukturiranja. Prije svega, ključni zadatak je ispunjenje kriterija iz Maastrichta. Tekuća restriktivna monetarna politika podržana sidrom deviznog tečaja jamac je ispunjenja inflacijskog kriterija, pa s obzirom na to u monetarnoj sferi ne postoje naznake za poduzimanja značajnijih zaokreta.
Prema fiskalnom kriteriju, javni dug trebao bi se kretati unutar 60% BDP-a, dok deficit proračuna ne bi smio iznositi više od 3% BDP-a. Iako su u posljednjih nekoliko godina učinjeni napori u smanjenju dinamike rasta javnog duga, deficit proračuna još uvijek znatno nadmašuje propisane granice.
Praksa pokazuje da su mnogi porezni poticaji, pa čak i neki porezni praznici uspjeli (uz odgovarajuće modifikacije) «preživjeti» priključenje navedenih zemalja EU. Navedeno je posebno izraženo kod Poljske, Češke i Mađarske, kod kojih je porezna konkurencija bila snažno izražena i prije ulaska u EU. Tako Češka ima tipični porezni praznik. Od područja podložnih poticanju posebno se ističu istraživanje i razvoj (Češka, Mađarska, Slovenija), mala i srednja poduzeća (Mađarska, Poljska), te strateški važne investicije (Slovačka). Olakšice su često povezane s minimalnim iznosom investicije (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka), odnosno brojem zaposlenih (Mađarska).
Tečajni kriterij koji propisuje fluktuacije nacionalnih valuta od +/- 15% u odnosu na euro barem dvije godine prije ulaska, u Hrvatskoj je već godinama ispunjen s fluktuacijama koje ne prelaze 7%.
Kamatni kriterij predstavljat će u narednom razdoblju problem. Prema ovom kriteriju dugoročne kamatne stope u zemlji pristupnici ne smiju za više od 2 postotna poena prelaziti prosjeka kamatnih stopa u zemljama s najnižom inflacijom. Aktualne kamatne stope u Hrvatskoj višestruko su više nego one u EU. Njihov pad u skorijem vremenskom razdoblju nije moguće očekivati, poglavito zbog restriktivnosti monetarne politike.
Hrvatsko članstvo u CEFTA-i, započeto još 2002. godine omogućilo je bolji i širi pristup hrvatskih proizvoda na tržištima zemalja CEFTA-e, te na taj način povećalo i gospodarsku suradnju s tim zemljama. Aktualno priključenje Bosne i Hercegovine i Srbije ovoj organizaciji trebalo bi ukloniti niz zaštitnih mjera koje su ove zemlje imale prema uvoznim proizvodima te na taj način omogućiti dodatni prodor hrvatskih proizvoda na tamošnja tržišta. S obzirom na činjenicu da novi Sporazum objedinjuje i modernizira "pravilnik" regije o trgovini i uključuje moderne trgovinske odredbe te osigurava konvergenciju relevantnih trgovinskih propisa, Hrvatska kao ekonomski lider u regiji trebala bi moći i znati dodatno iskoristiti tu priliku.