Tečajna politika u odnosu na industriju

Pod snažnim aprecijacijskim pritiscima koji su uslijedili odmah po usvajanju Stabilizacijskog programa tečaj kune aprecirao je 18% do svibnja 1995. godine da bi druga polovica devedesetih donijela realnu deprecijaciju. Efekti deprecijacije nisu se snažnije osjetili, prije svega zbog uništene privrede i krize nelikvidnosti. U posljednjih 6 godina, devizni tečaj kune permanentno aprecira. Razlog tome može se naći u velikom priljevu deviza, nastalom prije svega zaduživanjem domaćih sektora, posebno bankarskog, u inozemstvu ali i prihodu od turizma koji dominiraju nad deprecijacijskim pritiscima nastalim deficitom vanjskotrgovinske bilance. Vođena monetarnom strategijom sidra deviznog tečaja, HNB konstantno intervenira na deviznom tržištu kako bi održala intervalutarni odnos kune i eura u željenim okvirima kriterija iz Maastrichta.

Negativne tečajne efekte industrijska poduzeća ublažavaju uvozom, što ugrožava proizvodnju tih uvoznih sirovina u zemlji. To ograničava isto tako povezivanje proizvođača sirovina i industrijskih poduzeća na strateškim osnovama i izradnju prirodnih reprodukcijskih lanaca, obzirom da industrija nema interesa plaćati skuplju sirovinu. Za tečajnu politiku važni su i svakako i ostali prilivi, a ne samo iz oni robne razmjene. No postoji privid da se deviznim prilivom nadoknađuje robni deficit Hrvatske što ne odgovora istini.
Zahtjevi šire javnosti, ali i dijela stručnjaka za deprecijacijom ne nailaze na reakcije središnje monetarne vlasti. Glavni protuargument često predlaganoj devalvaciji središnja banka pronalazi u inflacijskim pritiscima koje bi slabljenje domaće valute moglo izazvati. Smatra se da bi devalvacija kune bila posebno pogubna za dužnike čiji kreditni odnosi su mahom vezani valutnom klauzulom.
U okolnostima aktualne tečajne politike posebnu pozornost treba posvetiti izvoznom sektoru koji zbog realne aprecijacije domaće valute iz godine u godinu postaje sve nekonkurentniji. Čini se da je središnja banka u ovom slučaju stabilnost cijena i deviznog tečaja doživljava većim prioritetima od smanjenja deficita Vanjsko trgovinske bilance i gospodarskog rasta.