Ključne makroekonomske varijable

Stabilnost cijena. Glavni čimbenik održanja dosadašnje makroekonomske stabilnosti hrvatskog gospodarstva je niska stopa inflacije postignuta polovicom devedesetih. Stopa inflacije u Hrvatskoj već određen niz godina unutar je granica Maastrichtskih kriterija. Gospodarski rast. Stopa rasta realnog BDP-a u posljednjih nekoliko godina nedovoljno je visoka da bi  dovela do značajnijeg smanjenja jaza u odnosu na zemlje EU. Iako SOR u razdoblju 2006.-2013. predviđa porast ekonomske aktivnosti i stopu rasta BDP-a od 7,3%, struktura BDP-a ukazuje na dugoročno negativne trendove u ekonomiji. To se  odnosi na rast udjela osobne potrošnje u strukturi BDP-a, dok udio investicija, kao pokretača gospodarskog rasta u strukturi već godinama stagnira. Zaposlenost. Visoka nezaposlenost najveći je izazov ekonomske politike u RH. Administrativna stopa nezaposlenosti krajem 2005. iznosila je 17,9%, po čemu Hrvatska znatno zaostaje za svim novim članicama EU.  U isto vrijeme, anketna stopa nezaposlenosti od 12,7% potvrđuje tezu o značajnom obujmu sive ekonomije u Hrvatskoj. Razina  vanjskog  duga. Unatoč smanjenju vanjskog duga sektora države u posljednje  tri godine, zaduženost sektora banaka i poduzeća u inozemstvu kontinuirano raste. Vanjski dug banaka u prvom polugodištu 2006. povećan je za 14% u odnosu na kraj 2005. godine. Udio vanjskog duga u BDP-u (82,5% krajem 2005.), osim problema njegove održivosti aktualizira i problem mogućeg smanjenja kreditnog rejtinga zemlje. (Tablica 1.)

Bilanca plaćanja. Negativan saldo bilance plaćanja indikator je lošeg stanja u kojem se nalazi realni sektor. Kontinuirani rast deficita vanjskotrgovinske bilance pridonosi smanjenju konkurentnosti gospodarstva i povećanju vanjske neravnoteže koja je rezultat tog procesa.